Kakav utjecaj na globalnu ekonomiju može imati pad turske lire?

Piše: Prof. dr. Sadik Bahtić

Nakon što su SAD udvostručile carinu na čelik i aluminij za Tursku, turska lira drastično pada i gubi vrijednost. Pretpostavlja se da je u odnosu na dolar i euro, lira izgubila više od trećine vrijednosti, što je izazvalo veliki potres na ekonomskom i političkom polju Turske i dovelo je u pitanje finansijsku stabilnost te zemlje.

Povod za uvođenja sankcija Turskoj je sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) oko zatvaranja američkog sveštenika Brunsona kojeg Turska optužuje za špijunažu i terorizam u vezi s pokušajem vojnog puča protiv Erdogana prije dvije godine.

Prije uvođenja sankcija SAD su od Turske zatražile oslobađanje sveštenika, što predsjednik Erdogan nije prihvatio. Po meni zahtjev SAD za puštanje sveštenika i negativan odgovor turskih vlasti bili su samo povod za uvođenje sankcija od strane SAD, a uzroci su puno dublji, jer odnosi SAD i EU su odavno narušeni te se Turska okrenula savezništvu Rusiji i Kini.

Voda je prelila čašu onog trenutka kad je Turska donijela odluku da kupi sistem vazdušne opreme S-400 iz Rusije, što je bio veliki udrac za SAD i NATO. Također, uzroci su i dobri odnosi Turske s Katarom, odnosno Iranom, što je u suprotnosti sa politikom Amerike.
Na potez Trampa gledam kao udar ekonomoske (atomske) bombe na privredu Turske, ali istovremeno ovaj potez može se vratiti kao bumerang na ukupna globalna kretanja u svijetu. Naime, predsjednik Turske sve ovo vidi kao zavjeru Zapada i najavljuje da će Turska reagirati prelaskom na nova tržišta, sklapajući nova partnerstva i nove saveznike, naravno, na štetu onih što su, kako tvrdi Erdogan, pokrenuli ekonomksi rat protiv Turske.

Veliku štetu može imati i ekonomija Evrope jer Turska ekonomija uveliko je ovisna od stranih ulaganja sa Zapada. Strani investitori su zabrinuti kako zbog svog kapitala, tako i zbog Erdoganove ekonomske politike. Turski predsjednik vrši pritisak na Centralnu banku da ne podiže kamatne stope kako bi se nastavilo podsticanje ekonomskog rasta.

Smatra da više kamatne stope vode većoj inflaciji i većoj zaduženosti, što je u suprotnosti sa ekonomskim standardima. Nezavisni analitičari ocjenjuju da bi centralna banka trebala da podigne referentne kamate, da obuzda inflaciju i podrži liru.
Centralna banka bi trebala da bude nezavisna od vlade kako bi osigurala najbolje ekonomske mjere za privredu, a ne za političare. Nešto najgore što može zadesiti Tursku jeste mogućnost da strani investitori povuku svoj novac, što bi ubrzalo i povećalo pad valute, a to bi dovelo do finansijske nestabilnosti u zemlji.

Pad vrjednosti valute je posebno bolan za Tursku privredu zato što veliki dio svog ekonomskog rasta i razvoja, Turska finansira stranim investicijama. Padom lire, povećava se dug turskih firmi, stanovništva koja imaju dug u stranoj valuti.
Evropska centralna banka je zabrinuta za moguće gubitke u bankama iz evrozone koje rade u Turskoj.
Turska ekonomska kriza odrazila se i na svjetska tržišta pa je vidljiv pad indeksa na svjetskoj berzi na jednoj strani, dok su ojačale dolar, kojeg trgovci kupuju u vrijeme kriza, na drugoj strani.

Iako se ovih dana moglo čuti da je Turska kriza lokalnog karaktera, pojedini bh. ekonomski analitičari tvrde da bi se kriza iz Turske mogla negativno odraziti na rad pojedinih evropskih banaka, a indirektno i na ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine, što je demantovano iz Centralne banke Bosne i Hercegovine gdje ne vide razloge za zabrinutost.

Turski lider je izjavio da potez američkog predsjednika Trampa ima za cilj da se Turska „sruši na svim područjima od ekonomije do politike“ te pozvao stanovništvo da prodaju eure i dolare kako bi ojačali domaću valutu. Erdogan je pozvao narod na patriotizam te izjavio:
„Ako oni imaju dolar, mi imamo narod, imamo Alaha“. Pad turske lire jedino će donijeti velike koristi turizmu u Turskoj, jer kad je turska lira doživjela rekordan pad broj rezervacija za ljetovanje u Turskoj se uveliko povećao.

Sa ekonomskog stanovišta gledanja Turska već ima i imat će veliki problem s inflacijom i turska vlada pod hitno mora preduzeti mjere u borbi na suzbijanju inflacije te da vrati povjerenje građana u domaću valutu-liru. S inflacijom od skoro 16 posto nanesena je velika šteta turskoj privredi i stanovništvu. Ekonomske mjere će biti teške i bolne po građane i firme u Turskoj, a u ovom trenutku jedina moguća mjera je povećanje kamatnih stopa te zaduživanje firmi i građana, čemu se protivi predsjednik Erdogan.

Predsjednik Erdogan je izjavio da je protiv visokih kamata iz dva razloga: prvi je što Kur’an zabranjuje kamate (zaduživanje se dozvoljava samo u izuzetnim slučajevima) i drugi što bi to onda još više povećalo i poskupjelo njihove dugove prema stranim bankama.
S druge strane, nagli i veliki porast kamata mogao bi dovesti do toga da se počne rušiti Turska ekonomija kao kula od karata. To bi moglo pogoditi i neke od banaka iz EU koje su aktivne i koje su investirale u građevinarstvo i nekretnine u Turskoj. Pojedini turski ekonomisiti smatraju i procjenjuju kako njihovoj državi trenutno treba oko 240 milijardi dolara kako bi privreda sjela na zelenu granu a u ovom trenutku nema toga ko može osigurati toliki iznos.

Po njima, jedno od rješenja je kredit od MMF-a kao 2001. godine. Međutim, bez obzira na potrebu intervencije i zaduživanja, veliko je pitanje da li bi Erdogan uopće pristao na zaduživanje kod MMF-a, jer MMF kod zaduživanja uvjek ima političke zahtjeve, želi promjene i zadiranje u suverenitet, a pitanje je da li bi i SAD, kao jedna od najvažnijih članica MMF-a, u ovom trenutku pristala pomoći Turskoj.
Po meni ovaj potez Trampa, osim što će imati dalekosežne posljedice na globalnu ekonomiju, može se jako negativno odraziti na bezbjednosno-sigurnosnu situaciju u regionu i svijetu, jer su Turska i SAD partneri i članice NATO-a, a NATO ima veoma važnu vojnu bazu u Incirliku u Turskoj. Ovu bazu NATO trenutno koristi u borbi protiv ISIL-a.

Nakon neuspjelog vojnog udara u Turskoj, strani partneri-investitori od svojih kolega iz Turske čuli su kako u Turskoj ne vrijede ekonomska pravila i zakonitosti, već jedna osoba koja odlučuje o svemu a to je predsjednik Erdogan.

Ovaj potez Trampa i najavljeni odgovor Erdogana dovest će, nesumnjivo, do promjena u svjetskoj geopolitici na svim poljima, gdje će obojica biti gubitnici, a Rusija, Kina i druge zemlje BRIKS-a bi mogle biti dobitnici.

U posljednje vrijeme značajan utjecaj na globalnu ekonomiju imaju zemlje BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika), jer imaju polovinu svjetske populacije i čine 25 posto ukupne svjetske ekonomije. Imaju pozitivan rast privrede, nemaju recesije ni inflacije, imaju velike zalihe deviza, nafte i zlata, nemaju veliku nezaposlenost, niti velike dugove. Ove zemlje su se dogovorile da im se međusobna razmjena i poslovanje između zemalja članica odvija isključivo putem nacionalnih valuta i da dolar, uz pomoć kojeg SAD vladaju svijetom, izbace kao platežno sredstvo u ovih pet zemalja, kojima se sada želi prikloniti i Turska i ja to vidim kao jedan od najvećih udaraca ekonomiji SAD.

(Autor je univerzitetski profesor i bivši poslanik Parlamentarne skupštine BiH)