Mala i srednja preduzeća kao dominantan segment svake grane privrede

Piše: Prof. dr. Sadik Bahtić

Mala i srednja preduzeća predstavljaju dominantan segment svake grane privrede za stvaranje novih zapošljavanja i kreiranje novih vrjednosti.

Ako je uspješnost malih preduzeća nedovoljna, taj nedostatak je vidljiv kroz:

– inovativnost
– konkurentnost/izvoz
– profitabilnost

Prema analizi Evropskog inovativnog semafora (European Innovation Scoreboard (EIS)) EU je prije nedavne finansijske krize zabelježila značajan napredak u inovacijama. Relativni jaz u inovativnosti između SAD-a i Japana je smanjen, a poseban napredak pokazale su neke zemlje poput Kipra, Rumunije i Bugarske.

Širom Europe poseban napredak je učinjen na području ljudskih resursa i dostupnosti izvora finansiranja inovacija. No, uprkos tome investicije preduzeća u EU još uvek su relativno slabe posebno u poređenju sa SAD-om i Japanom.

Prema zvaničnicima EU, investicije u istraživanje i inovacije nužne su kako bi Europa iz sadašnje krize izašla jača. U tome će svakako pomoći i inicijative Komisije za poboljšanje europske istraživačke efikasnosti, stimulisanje inovacija i razvoj tehnološki razvijenih tržišta.

Prema Evropskom inovacijskom semaforu, evropske zemlje mogu se zavisno o svojoj uspješnosti u inovacijama grupisati u četiri kategorije:

1. Lideri u inovacijama: Švicarska, Švedska, Finska, Njemačka, Danska i Velika Britanija imaju inovativni učinak znatno viši od EU prosjeka. Uspešnost Švicarske i Njemačke raste brže od ostalih u grupi.

2. Sljedbenici u inovacijama: Austrija, Irska, Luksemburg, Belgija, Francuska i Holandija imaju uspešnost iznad EU prosjeka. Irska uspješnost raste brže od ostalih u grupi.

3. Umjereni inovatori: Kipar, Island, Estonija, Slovenija. Češka, Norveška, Španija, Portugal, Grčka i Italija imaju inovativni učinak ispod EU prosjeka. U ovog grupi ističe se Kipar čiji je prosjek iznad prosjeka ostalih zemalja iz ove grupe.

4. Zemlje u sustizanju: Malta, Mađarska, Slovačka, Poljska, Litvanija, Latvija, Hrvatska, Rumunija, Bugarska i Turska imaju inovativni učinak značajno ispod EU prosjeka. Rumunija i Bugarska bilježe najbrži napredak u odnosu na ostale zemlje iz ove grupe.

Inovacijski jaz između Evrope i SAD-a i Japana se smanjuje. Postignut je značajan napredak u ljudskim resursima za inovacije (diplomiranim studentima, tercijarnoj edukaciji), pristupu široko-pojasnoj mreži i dostupnosti rizičnog kapitala. Ipak, slaba strana su poslovne investicije gdje je EU iza SAD-a i Japana kad su u pitanju izdaci za istraživanje i razvoj i IT.

Iako su prilikom izrade EIS analize korišteni podaci prije promjena nastalih zbog trenutne finansijske krize, rezultati analize ipak se mogu koristiti i trebaju se uzeti u obzir prilikom predlaganja odgovora na krizu.

Napredak koji je EU postigla u razdoblju prije krize stavlja evropske preduzetnike u bolji položaj za oporavak putem inovacija. Ipak, dugotrajno niske investicije preduzeća u inovacije u poređenju sa glavnim konkurentima su očita slabost koju treba rješiti, uključujući i putem državne podrške inovativnim preduzećima.

(Autor je univerzitetski profesor i bivši poslanik Parlamentarne skupštine BiH)