Osmanbašić: Očekujemo potpuni procvat start-up scene u BiH

Prije par godina smo tek počinjali i bio je potreban period edukacije o start-up svijetu, no tek sada dolaze prave poslovne ideje. Očekujemo potpuni procvat start-up scene u Bosni i Hercegovini, kazao je Sanjin Osmanbašić, direktor prvog start-up akceleratora Spark u Mostaru.

Osmanbašić smatra da IT industrija u Bosni i Hercegovini nije na nivou na kojem bi trebala i mogla biti, no vidi izuzetan potencijal, posebno kad je riječ o rješavanju nezaposlenosti i iseljavanja mladih iz naše države, prenosi portal Indikator.ba Plus.

SPARK se, dodaje, trudi pružiti svu potrebnu pomoć mladim ljudima u realiziranju kreativnih ideja, a u sklopu akcelaratora već su tri najuspješnija start-upa prerasla u tvrtke koje posluju sa klijentima izvan Bosne i Hercegovine.

Čini se da start-up scena u BiH nije razvijena, i da zaostaje za zemljama okruženja. Prema nedavnom istraživanju Atomica “The State of European Tech”, najuspješiji start-upi po privlačenju kapitala u jugoistočnoj Evropi su hrvatski koji su u periodu 2012.-2016. privukli 100 mlrd dolara. BiH se u ovom izvještaju ne pominje. U BiH u odnosu na ostale gradove prednjače Mostar, Sarajevo i Tuzla, mada se javljaju inicijative i u drugim gradovima poput Banje Luke, Istočnog Sarajeva… Kako generalno ocjenjujete start-up scenu u Bosni i Hercegovini?

-Tek sad očekujemo potpuni procvat start-up scene u BiH. Prije par godina smo tek počinjali i bio je potreban period edukacije o start-up svijetu, no tek sada dolaze prave poslovne ideje. Start-up scena je nepovezana i nemamo pravih informacija o broju start-upa, trenutnom stanju, investicijama… Ali imamo planove to promijeniti. Definitivno primjećujemo porast interesa mladih ljudi u usporedbi s vremenom kad smo tek pokrenuli SPARK. Naravno, uvijek može bolje – zato se kroz naše aktivnosti trudimo potaknuti mlade ljude da se pokrenu i rade na vlastitim idejama.

Zašto zaostajemo za drugima? Imamo dosta mladih i kreativnih ljudi, što se nebrojeno puta potvrđuje, ali na drugoj strani činjenica je da nismo prijemčiva zemlja za nove tehnologije i inovacije. Recimo, prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, BiH je rangirana na 136. mjesto od 137 rangiranih zemalja po kapacitetu da privuče talente, a 135. po kapacitetu da ih zadrži.

-Sve članice SPARK grupacije bave se informacijskim tehnologijama. IT industrija u BiH nije na razini na kojoj bi trebala i mogla biti, no uistinu vidimo izniman potencijal, osobito kad je riječ o rješavanju nezaposlenosti i iseljavanja mladih iz naše države. Čeka nas puno rada na izgradnji IT ekosustava. IT sektor je porastao zadnjih nekoliko godina na ovim prostorima – istraživanja kažu da je to čak 72 posto od 2010. godine. Možemo reći da je to jedan od najperspektivnijih sektora. U usporedbi s drugim zemljama u regiji i svijetu, Bosna i Hercegovina ima slične “probleme” IT sektora, poput nedostatka IT kadra, obrazovni sustav ne prati potrebe tržišta i slično.

Na šta mladi i poduzetni ljudi mogu računati kod realiziranja neke inovativne ideje? Poznato je da vlast ne pruža neku podršku, banke nemaju kreditne linije za start-upe…, a takođe postoji i strah za upuštanje u biznis s ozbirom na sve ono što čeka nekoga ko želi pokrenuti posao?

-Trenutna situacija je teška i puno je rizika i straha za upuštanje u biznis, no zato u SPARKu pružamo mogućnost da se potencijalna ideja realizira i testira prije nego što se osnuje sama tvrtka. Istraživanje tržišta i ostale aktivnosti koje radimo unutar start-up programa uvelike umanjuju ovaj rizik.

Koliko institucije poput SPARKa pomažu mladim kreativnim ljudima?

-SPARK se trudi pružiti pomoć gdje god je ona potrebna. Nakon što se start-up prijavi, kriterij za odabir kandidata je originalnost same ideje, komercijalni potencijal te stupanj razrađenosti same ideje. Nakon toga slijedi SPARK start-up bootcamp gdje se projekti razrađuju uz pomoć mentora. Ukoliko kandidati uspješno prođu tjedan dana bootcampa, postaju SPARKovci. Svi članovi SPARK startup programa na devet mjeseci dobivaju korištenje prostora i svu softversku i hardversku opremu potrebnu za razvoj proizvoda. Jednom tjedno, start-upi pohađaju radionice na teme iz start-up svijeta, razvoja proizvoda, poslovnih modela, marketinga, prodaje, financija, te se pripremaju za izlazak na globalno tržište. Osim redovne tjedne edukacije, start-upi imaju pristup lokalnim i svjetskim mentorima, koji ih savjetuju kroz zajedničke radionice ili preko 1:1 mentorskih sastanaka. Barem jednom mjesečno organiziramo razne događaje, sve s jednim ciljem – edukacije naših start-upa, mladih i poduzetnih ljudi iz naše okolice. Tu su konferencije, radionice, meetupi, natjecanja, hackathoni, forumi, teambuilding događaji i slično.

Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+Share on LinkedIn