Simić: Neka dugoročnija kriza u Turskoj mogla bi pogoditi bh. kompanije

Neka dugoročnija kriza u Turskoj mogla bi pogoditi bh. kompanije i ukupnu privrednu saradnju sa tom zemljom, a to bi se onda posredno, u određenoj mjeri, moglo odraziti na banke koje su kreditirale kompanije koje rade sa Turskom – smatra ekonomski analitičar i urednik poslovnog portala Indikator.ba. Borivoje Simić.

Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene, kako je dodao, u prvom polugodištu izvezli smo proizvoda u vrijednosti 191,3 miliona KM, a uvezli iz Turske za 365,5 miliona KM. Najviše smo izvozili ulje, meso, gvožđe i čelik, namještaj, oružje i municiju, papir i karton, a iz Turske smo uvozili kotlove i mašine, odjeću, proizvode od plastike, električne mašine i opremu, voće (agrume, dinje i lubenice), gvožđe i čelik…

– Trgovinska razmjena BiH i Turske čini tek nešto oko 3,5 posto ukupne trgovinske razmjene BiH i s te strane uticaj dešavanja u turskoj ekonomiji na BiH neće biti toliko velik kao što je recimo slučaj sa Njemačkom čija je privreda snažno povezana sa Turskom. Ipak, saradnja je u usponu, a posebno jača izvoz našeg poljoprivrednog sektora – kazao je Simić za Fenu.

Kriza turske lire ima negativnog uticaja na ugovore koje naše izvozne kompanije imaju u lirama, a to su, kako je za pojedine medije kazao ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, svi poslovi izuzev izvoza mesa, koji je ugovoren u eurima.

– Zbog inflacije u Turskoj naša roba može postati skuplja Turcima koji će je možda manje kupovati, te to može uticati na naš izvoz. S druge strane, ono što budemo uvozili iz Turske biće jeftinije za kompanije iz BiH, a to bi moglo dovesti do povećanja trgovačkog deficita naše zemlje sa Turskom – naveo je Simić.

Ipak, kako je dodao, sve će ovisiti od toga kako će se situacija u Turskoj razvijati, jer kao što je Erste naveo u specijalnom izvještaju o uticaju zbivanja u Turskoj na zemlje centralne i istočne Evrope, trenutno nije vidljivo kako i kada će se turska situacija riješiti.

-Malo je cijela stvar predimenzionirana, pa su i neki analitičari konstatovali da su tržišta pretjerano reagovala. Činjenica je da kriza nije samo povezana sa ekonomijom zemlje koja se puno zaduživala i kreditima pokrivala razliku između uvoza i izvoza, te puno trošila kroz velike građevinske projekte, nego i sa krizom povjerenja prema Erdoganu i političkim odnosima Zapada, uključujući i SAD, prema Turskoj – naveo je Simić.

Napomenuo je da bi neka dugotrajnija kriza imala uticaja na tamošnju potrošnju, pa i potražnju za proizvodima koje mi izvozimo, te bi se sigurno osjetilo na ulju koje je naš glavni izvozni proizvod u Tursku i pogodilo bi kompaniju Bimal koja je najveći izvoznik, ali i na mesu, brašnu i drugim proizvodima koje izvozimo.

Kao što je Centralna banka BiH objasnila, mi nemamo sredstava u turskoj liri, a udio lire zanemarivo je mali čak i kod Ziraat banke, koja je u većinskom turskom vlasništvu, te s te strane nemamo izloženost.

-Budući da je u Turskoj prvenstveno u pitanju kriza duga i likvidnosti, banke koje su izložene Turskoj po osnovu kredita ili obveznica, mogu doživjeti slabljenje svojih pozicija ukoliko se stanje krize produži, ali kad je u pitanju poslovanje UniCredit banke u BiH mislim da to ne bi trebalo imati uticaja. Osim toga, banka-majka u Italiji se u međuvremenu dokapitalizirala i prebrodila krizu koju je imala te je tako jača nego prije godinu, dvije – dodao je Simić.