Svjetska ekonomska kriza i njezin utjecaj na ekonomiju BiH

Piše: Prof. dr. Sadik Bahtić

Ekonomska kriza je imala i još uvijek ima negativne posljedice po ekonomiju BiH, jer prije dolaska krize u BiH 2008. godine, ekonomija Bosne i Hercegovine na makroekonomskom planu imala je fiskalni i ekonomski napredak:

• BDP je imao trend rasta unazad 3 godine, 2005 (6%), 2006 (6%) i 2007 (6,5%),
• Izvoz je povećan, a smanjen uvoz,
• Smanjen deficit,
• Devizne rezerve su se povećavale a 2007 godine iznosile su 6.650 milijardi km,
• Inflacija 4,9% -2007 godine,
• Povećana štednja,
• Povećana zaposlenost,
• Povećane investicije,
• Povećana proizvodnja.

Prije dolaska ekonomske krize svjetska ekonomija je bila moćna. Bili su povoljni krediti s malim kamatama i dugim gresjom otplate. I umjesto da se Bosna i Hercegovina tad zadužuje, mi smo sad prinuđeni da se pod vrlo nepovoljnim uslovima zadužujemo.
“Kuća se pokriva kad je sunce, a ne kad kiša pada“.

Ekonomska kriza uveliko je utjecala, a i danas utječe na ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini. Sve godine krize bile su teške i imamo pad ekonomskih pokazatelja.

Kriza još uvjek traje, svaki dan nam se povećava nezaposlenost, gašenje preduzeća, prihodi su nam manji, deficiti u budžetima i sve nam ovo govori da ako želimo izaći iz krize moramo primijeniti dva (2) zlatna ekonomska pravila koja se primjenjuju svugdje u svijetu, a to su:

1. Možemo se zadužiti samo 40% do visine BDP i

2. Sva zaduženja moraju da budu usmjerena u razvoj, a ne u potrošnju.

BiH treba da poštuje ova dva zlatna pravila i krene u smanjenje javne potrošnje na svim razinama i povećanje investiranja.
Bez povećanja investiranja, povećanja proizvodnje i potrošnje Bosna i Hercegovina ne može izaći iz krize, primjer su SAD, Velika Britanija i Japan, svjetske ekonomske sile. Mnogo su zadužene zemlje, ali su ekonomski moćne.

Međutim, SAD, Velika Britanija i Japan svoja zaduženja, za razliku od nas, ulažu pametno u razvoj, infrastrukturu, proizvodnju u ono što stvara novu vrijednost, a ne u potrošnju kao BiH, potrošnja se u razvijenim zemljama finansira samo iz poreza i ostalih prihoda.

Kriza u BiH ima više uzroka:

• Prije svega politička nestabilnost,
• Loše stanje ekonomije
• Odsustvo pravne države,
• Niska efikasnost reformi,
• Visok stepen nezaposlenosti i siromaštva,
• Nizak nivo koordinacije između različitih nivoa vlasti,
• Neefikasne institucije,
• Velika uloga međunarodne zajednice.

Globalna ekonomska kriza i njeno širenje na Bosnu i Hercegovinu imalo je jako negativan efekat na ekonomiju BiH. Reagiranje vlasti na krizu u početku nije bilo, oni su smatrali da će nas kriza mimoići, iako je poznato da su naše banke i naša ekonomija ovisni o utjecaju izvana. Kriza u BiH postala je ambijent u kojem se živi, ambijent koji kreira pogled na svijet, na reforme, na budućnost.

Zaoštravanje krize u BiH praćeno je:

• Padom ekonomske aktivnosti,
• Usporavanjem ili zaustavljanjem reformi,
• Politizacijom krize i njenih posljedica,
• Zaoštravanjem pitanja raspodjele javnih prihoda,
• Smanjenjem mogućnosti finansijske intervencije vlasti,
• Otežanom postizanju konsenzusa povodom zaduživanja,
• Rastom poreskog opterećenja,
• Socijalizacijom gubitaka i investicionih promašaja,
• Sklonost ka protekcionizmu,
• Usporavanje Evro integracija.

Glavni pravac djelovanja vlasti u Bosni i Hercegovini u cilju ublažavanja posljedica krize ogledao se u domenu monetarne politike intervencijom Centralne banke i fiskalane politike na smanjenje budžetskog deficita i stabiliziranje javnog duga kao segmenta implementacije efikasne fiskalne politike, te smanjenje javne potrošnje i fiskalnih opterećenja koja su glavna smetnja jačanju konkurentne sposobnosti bh privrede i svim ostalim segmentima privrednog i društvenog života.


(Autor je univerzitetski profesor i bivši poslanik Parlamentarne skupštine BiH)