Zašto se u BiH obrazuju kadrovi za biroe, a ne za tržište rada?

Prof. dr. Sadik Bahti

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini treba da omogući svakom pojedincu da razvije sistem znanja, vještine i kompentencije potrebne za doživotno učenje i lični razvoj, kao i lakšu zapošljivost i sprečavanje socijalne isključenosti.

Ovaj cilj se može ostvariti povezivanjem stručnog obrazovanja sa ostalim vidovima obrazovanja u zemlji, radi približavanja stručnog obrazovanja tržištu rada.

Nažalost, kod nas u Bosni i Hercegovini to nije tako i još uvijek obrazujemo kadrove za biroe za zapošljavanje, a ne za potrebe tržišta rada.

Obrazovanje mora biti usklađeno sa tržištem rada, te fleksibilno kako bi se brzo moglo prilagođavati potrebama tog tržišta. Ova neusklađenost između obrazovanja i tržišta rada najviše pogađa mlade s fakultetskim diplomama. Jedan od razloga je i naš Dejtonski ustav, koji je kantonima i entitetima prepustio nadležnosti u obrazovanju. U BiH postoji deklarativna uređenost o neophodnosti povezivanja stručnog obrazovanja i tržišta rada, ali u praksi je malo učinjeno na toj primjeni, što se vidi u teškom stanju naše privrede i njene konkurentnosti.

Stručno obrazovanje u savremenim uslovima mora dati odgovor na brojne izazove, poput uvođenja novih tehnologija, kontinuiran proces educiranja i razvoja ljudskih resursa, koji jedino mogu pokrenuti privredu, ekonomski rast, zapošljavanje itd. Ono mora biti povezano s individualnim potrebama svakog pojedinca, potrebama tržišta rada i društva u cjelini.

Samo porast kvalitetnog obrazovanja, znanja i inovativnosti u društvu može ubrzati ekonomski rast i razvoj, koji će omogućiti svakom pojedincu da može živjeti od svog rada.

Ulaganje u obrazovanje je najisplativija investicija svakog društva, svake države, jer ekonomski rast i ekonomski razvoj ne ovise samo od tehnološke modernizacije i novca, već i od nivoa i kvaliteta obrazovanja.

Ljudski resurs je bogatstvo jednog društva,jedne države a znanje je moć i najveće bogatstvo svakog pojedinca. Obrazovanje i znanje su temalj, baza, fundament svega ostalog i glavni faktor za ubrzani i održivi ekonomski razvoj svake države.

Moderne ekonomije i moderna privreda traže obrazovane i sposobne menadžere, dobro obučenu i prilagodljivu radnu snagu, tako da obrazovanje i usavršavanje zaposlenih i menadžera, predstavlja nerazdvojni dio svake uspješne razvojne politike i svoj uspjeh grade isključivo na kvalitetnim kadrovima, obrazovanom menađmentu, dobro obučenoj radnoj snazi, tako da kod njih proces obrazovanja i usavršavanja zaposlenih i menadžera je stalan proces

Ključni faktor ekonomskog razvoja svakog društva, svake države je planiranje kadrova i njihovo obrazovanje. S toga ulaganje u obrazovanje ne bi se smjelo tretirati kao trošak, već kao ulaganje u proširenu reprodukciju, ulaganje u razvoj, prosperitet i.t.d.
Bosna i Hercegovina mora posvetiti veću pažnju u obrazovanju i kroz zakone na svim nivoima sistemski riješiti finansiranje i osiguranje standarda obrazovnim institucijama u skladu s našim mogućnostima i potrebama. Mi još nismo suštinski izvršili reformu obrazovanja.

Trebamo rasteretiti nastavni plan i program osnovnog i srednjeg obrazovanja i njegovo usklađivanje sa Evropskim i svjetskim standardima. Kad je u pitanju visoko obrazovanje moramo naše programe i planove uskladiti s potrebama tržišta rada.
Kad su u pitanju mladi opredijelimo se za takvo obrazovanje koje će djecu i omladinu obrazovati da kreativno misle, kritički rasuđuju i djeluju. Obrazovan čovjek i dobar menadžer su osnovne poluge razvoja moćnih ekonomija zemalja zapadne Evrope i Amerike.

Znanje je moć i najveće bogatstvo svakog pojedinca. Čovjeku možete uzeti sve ali pamet ne. U eri treće naučno-tehnološke revolucije, sve više se uvažava saznanje da uspješnost firmi ne ovisi samo od novca i tehnološke modernizacije, već i od nivoa obrazovanja i od uključivanje nauke u tehnološke i ekonomske procese. U uslovima sadašnjeg dinamičkog naučno-tehnološkog procesa, posebno se postavljaju veliki zahtjevi prema kvalitetu ljudskog resursa kao glavnog izvora bogatstva jednog društva.

Planiranje kadrova i njihovo obrazovanje predstavlja ključno pitanje svake države-svakog društva i zbog toga ulaganje u kadrove ne bi se smjelo tretirati kao trošak, kao vid potrošnje, već kao vid ulaganja u proširenu reprodukciju-ulaganje u budućnost. Bosna i Hercegovina će se vrlo brzo suočiti sa porastom tražnje za radnicima osposobljenim za virtuelna zanimanja, tako da ćemo imati pojavu, da se na realnom tržištu rada bude bilježio rast nezaposlenosti, virtuelna tržišta rada će vapiti za kadrovima.

(Autor je univerzitetski profesor i bivši poslanik Parlamentarne skupštine BiH)

Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+Share on LinkedIn