Zašto su važni revizija i nadzor nad budžetima u BiH?

Piše: Prof. dr. Sadik Bahtić

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine ima važnu i ključnu ulogu u kontroli budžetske potrošnje i pružanju detaljnih informacija Komisiji za finansije i budžet Parlamentarne skupštine BiH o tome kako ministarstva i druge državne agencije i institucije troše javni novac.

Želim da istaknem da je Ured za reviziju u Bosni i Hercegovini počeo da radi 2000. godine i da je uspostavljanjem ove institucije došlo do napretka u finansijskoj disciplini trošenja javnih sredstava.

Bosna i Hercegovina je zemlja u tranziciji, demokratija nam je u povoju i kako se budu razvijali demokratski procesi, tako će i rezultati-efekti revizije biti veći.

Kao predsjednik Komisije za finansije i budžet Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegvovine, u mandatu 2006. – 2010. godine, kao Komisija pokrenuli smo prvi put u Bosni i Hercegovini javna saslušanja koja se odnose za poslovanje svih državnih institucija i ministarstava.

U skladu s članom 37. Poslovnika o radu Predstavničkog doma i Komisije za finansije i budžet, pozivali smo i saslušavali sve predstavnike državnih institucija i ministarstava.

One koji su dobili pozitivno mišljenje javno smo pohvalili, a sve one kod kojih su revizori uočili određene nepravilnosti i nepoštivanje zakona te ih ocjenili s negativinom ocjenom ili im dali „mišljenje s rezervom“, saslušavali smo i otvoreno, pred medijima i javnošću pitali: „Zašto to rade, zašto ne poštuju pravila, propise i zakone i zašto nisu ispoštovali i odklonuli preporuke revizije iz ranijih perioda?“.

Bio sam na raznim seminarima, radionicama i boravio više puta u SAD-a i evropskim zemljama te imao priliku da budem prisutan na njihovim javnim saslušanjima uz prisustvo medija.

To smo kao Komisija za finansije i budžet primjenili kod nas u Bosni i Hercegovini. U SAD-u, državi New York bio sam na javnom saslušanju i razgovarao s članovima Kongresa o važnosti revizije u toj zemlji, te sam saznao da revizori u SAD imaju važnu ulogu i veliku moć, jer se revizor tamo bira neposredno na izborima, s dugim mandatom, i ima ovlast bezmalo kao guverner svake države.

Ovaj model rada, na bazi pozitivnih iskustava iz SAD-a i Evrope, se pokazao jako efikasnim i došlo je do velikog napretka u finansijskoj disciplini trošenja javnih sredstava kod državnih institucija.

Svugdje na Zapadu, a i u Bosni i Hercegovini, javnost i građani su veoma zainteresirani, žele i treba da znaju kako se troše javna sredstva .

Mediji u BiH, su, također, zainteresirani za revizorske izvještaje i javna saslušanja, jer tako obavljaju svoju ulogu korektiva u društvu.

Uvođenje revizije je odličan projekat, jer je ojačao finansijsku disciplinu i smanjio nekontrolisanu potrošnju. Revizija se radi da nam pokaže kako se nešto radi, kako se troše javna sredstva, te da li se radi dobro i efikasno.

Revizija, da bi postigla još bolje rezultate, treba da bude neovisna u radu. Nažalost kod nas to nije slučaj, jer glavne revizore i pomoćnike bira politika, a i plate revizora su na budžetu.

Najbolji primjer odnosa vlasti prema neovisnosti i radu revizije imali smo u RS-u. Tamo su revizori uradili izvještaje, a Vlada RS-a je prisilila glavnog revizora da podnese ostavku, tako da danas taj entitet još uvijek nema glavnog revizora!

Reviziju treba podržati. Ona, naravno, košta ovu državu, te državi i građanima ne treba revizija radi revizije, revizija reda radi, već revizija koja daje rezultate i koja će biti efikasna.

U Bosni i Hercegovini na svim razinama vlasti i pored napretka u finansijskoj disciplini još uvjek ima puno rasipništava i nekontrolisane potrošnje iz razloga što se neki ministri i direktori na vlasti osjećaju moćni i zaštićeni od stranke koja ih je imenovala na tu poziciju, te što revizija nema represivnu već preventivnu ulogu.

A gdje nema odgovornosti tu nema ni rezultata.

S toga sam u Parlamentu Bosne i Hercegovine, kao poslanik i predsjedik Komisije za budžet i finansije Parlamentarne skupštine BiH, predlagao da se zakonski uredi ova oblast i ugradi mehanizam odgovornosti. I to tako da se u Državnom tužilaštvu formira Odjel za reviziju gdje bi se iz Parlamenta BiH slali svi revizorski izvještaji koji su od strane revizije dobili negativnu ocjenu i „mišljenje s rezervom“.

Taj moj prijedlog nije dobio podršku iz razloga što većini stranaka u Državnom parlamentu to nije odgovaralo budući su njihovi kadrovi na rukovodećim pozicijama u državnim institucijama i ministarstvima.

Autor je univerzitetski profesor i bivši zastupnik u Parlamentu BiH