Želite otvoriti firmu u BiH? Dobro došli u horor bh. birokratije!

Piše: Prof. dr. Sadik Bahtić

Žalosna je činjenica da se u Bosni i Hercegovini preduzetnici susreću sa problemima još u fazi otvaranja preduzeća, a to potvrđuju radnje koje treba poduzeti da bi se preduzeće registriralo.

Ukoliko želite osnovati preduzeće u Federaciji Bosne i Hercegovine, potrebno je da prođete 13 koraka. Međutim, dok na Novom Zelandu faza registracije traje jedan(1) dan; Australiji i Makedoniji dva (2) dana; Albaniji i Belgiji četiri (4 )dana, Mađarskoj, Kanadi, Portugalu, Holandiji pet (5 ) dana, u Bosni i Hercegovini traje tridest i sedam (37 ) dana.

Nažalost, u Bosni i Hercegovini, već na drugom koraku susrećemo se sa probelmima, jer samo za otvaranje prelaznog računa potrebno je skoro jedan cijeli dan. Ako uđete u bilo koju banku velika je šansa da će vas dočekati samo jedan šalter koji radi i veoma dugačak red klijenata. Nakon što dođe red na vas i kada kažete šta trebate poslat će vas kod kolega koji rade „u kancelarijama“ da otvorite račun. Kada vam otvore račun, poslat će vas ponovo na blagajnu da uplatite osnovni kapital (naravno, ponovo morate čekati red).

Nakon što uplatite osnovni kapital, morate platiti dodatnih 10,00 KM da bih vam isprintali potvrdu (jedan primjerak) da ste uplatili novac na ime osnivačkog kapitala, a kada platite tih 10,00 KM, morate ponovo, sa ovjerenim virmanom, ići kod kolege koji vam je otvorio račun da vam isprinta potvrdu, a sve to vrijeme pored vas stoji ogromna reklama „Mi ne peglamo svoje klijente“.

Slična situacija desit će se i Poreskoj upravi prilikom predaje zahtjeva za izdavanje poreskog uvjerenja koje morate čekati oko sedam (7 ) dana, ili sudskog rješenja koje čekate oko petnaest (15) dana, ali da bi ste preuzeli rješenje morate prvo uplatiti 400,00 KM.

Ako budete imali sreće da vam svi papiri budu gotovi za gore navedenih trideset i sedam (37) dana kada konačno počnete sa obavljanjem svoje djelatnosti susrest će te se ponovo sa novim problemima. Iako statistike pokazuju da u Federaciji Bosne i Hercegovine trenuto ima oko 570.000 hiljade nezaposlenih, nadležni organi učinit će skoro sve kako bi vam otežali poslovanje, kako bi vam naplatili što više novca, bez obzira što će te zaposliti nove ljude, što će te državi uplaćivati doprinose za te zaposlene (23 % doprinos za penziono/mirovinsko invalidsko osiguranje, 16,50 % doprinos na zdravstveno osiguranje, 2 % doprinos za zapošljavanje) koji više nisu na „teretu“ države, a da ne spominjemo porez na dodatnu vrijednost (PDV 17%), porez na dobit (10%), porez na dohodak 10%, posebne naknade, takse i članarine na godišnjem nivou (porez na istaknutu firmu cca 500 KM, 0,5% itd.

Prije i poslije ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini bio sam i sam privatni preduzetnik i na bazi vlastitog iskustva, mogu slobodno kazati da sam kroz sve gore navedeno prošao te da su navedene činjenice tačne. Zbog svega nabrojanog, odgovorno tvrdim da kod nas nema ambijenta za biznis, za privrednike i to zbog korumpirane birokratije, preglomazne administarcije, političke nestabilnosti i skupog kapitala, jer banke u BiH kao kćerke ino-banaka nisu u funkciji razvoja biznisa i privrede već se ponašaju zelenaški a jedini motiv im je profit.

S razlogom privrednici u Bosni i Hercegovini su nezadovoljni i upozoravaju da oni pune budžete, iz kojih se finansira država, političari i preglomazna, skupa i troma administracija, ali da zauzvrat od države ne samo da nemaju podršku, već političari svojim postupcima i mjerama svjesno rade protiv njih. Bosna i Hercegovina je i dalje jedna od zemlja sa najvećim porezima na plate u cijelom regionu, poticaji, olakšice i subvencije za privrednike su vrlo mali, gotovo nikakvi, a uslovi za pokretanje biznisa su ubjedljivo najkomplikovaniji od svih zemalja Zapadnog Balkana

Kakva je sloboda poslovanja preduzeća u BiH?

Sloboda poslovanja predstavlja pravo pojedinca da osniva, posluje i zatvara preduzeće bez smetnji države. Međutim, neka neopravdana ograničenja, regulatorna pravila, suvišni zakonski propisi predstavljaju najveće barijere u vođenju slobodnih preduzetničkih aktivnosti. Rigidni propisi u obliku oporezivanja (koje sam gore u tekstu naveo) otežavaju preduzetnicima da stvaraju vrijednost. Mada mnogi propisi ometaju poslove, najvažniji su vezani za registraciju i izdavanje dozvola za rad novim preduzećima.
U nekim zemljama, kao što su mnoge države SAD-a, procedure za sticanje odobrenja za rad mogu biti pojednostavljene elektronskim registracijskim obrascima uz minimalnu naknadu.

U Hong Kongu, na primjer, sticanje dozvole za rad zahtjeva popunjavanje jednostavnih obrazaca, putem interneta, tako da proces može biti kompletiran u nekoliko sati.

Na kraju, želim da istaknem da u Bosni i Hercegovini još uvjek ne postoji sloboda poslovanja preduzeća iz razloga što nacionalistička politička struktura nastavlja se petljati u ekonomiju i tako povećava nekomercijalni rizik svakog investitora zainteresiranoga za ulaganja u BiH.

Autor je univerzitetski profesor i bivši poslanik Parlamenta BiH

Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+Share on LinkedIn